Kakva je razlika između bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vlakana i kalorija?


Odgovor 1:

Proteini su građevni blokovi života i pomažu obnavljanju tjelesnih stanica i stvaranju novih.

Ugljikohidrati su jedna od glavnih vrsta hranjivih sastojaka i najvažniji izvor energije za naše tijelo. Digestivni sustav pretvara ugljikohidrate u glukozu, koju naše tijelo koristi kao energiju za stanice i organe.

Masnoće su važni sastojci koji su vašem tijelu potrebni za ispravan razvoj mozga i živčanog sustava. Iako FAT može zvučati kao da ga ne moramo jesti, ali oni su neophodni da naše tijelo raste i funkcionira ispravno.

Vlakna je neprebavljiv dio hrane koji pomaže da olakšamo pokrete crijeva apsorbiranjem vode.

Kalorije su izvor energije koji našem tijelu treba svaki dan da bi preživio.

Hrana koja sadrži ove stvari treba biti uključena u našu svakodnevnu prehranu radi zdravog načina života. Plan uravnotežene prehrane za mršavljenje

može se slijediti za vođenje zdravog načina života.


Odgovor 2:

Ugljikohidrati, proteini i masti nazivaju se „makronutrijenti“. Potrebni su nam ugljikohidrati kako bismo napajali svoje tijelo, potrebni su nam proteini da bi svi mišići i žlijezde bili zdravi, a potrebne su nam i masti za proizvodnju hormona i za zdrav živčani sustav.

Ugljikohidrati uključuju šećere poput stolnog šećera ili voćnog šećera, škroba poput krumpira ili kruha, a također i nešto što se naziva vlaknima. Potrebna su nam vlakna za zdrav probavni sustav, kako bi se usporio metabolizam šećera u krvi i održala razina kolesterola normalnom.

Bjelančevine dolaze uglavnom od mesa, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i ribe, ostalo povrće ima malo proteina. Svaki izvor proteina, osim što sadrži proteine, sadrži različite količine masti i ili ugljikohidrata.

Masnoće potiču iz ulja u povrću, orasima, sjemenkama i iz masnoće u životinja. Masti su potrebne u našoj prehrani iz nekoliko razloga. Masti nam pomažu da se osjećamo zadovoljno ili puno, oni pomažu u smanjenju upale i postoji nekoliko studija koja su pokazala da jesti dobar omjer dobre masnoće smanjuje rizik za nekoliko različitih bolesti. Većina životinjskih masti nije baš dobra za nas, osim ribe, pa su orasi, sjemenke i povrće obično najbolji izvor zdravih masti. Odabir nemasnih životinjskih proteina važan je kako bi se izbjeglo da sadržaj mesa bude zasićen masnoćom.


Odgovor 3:

Ugljikohidrati, proteini i masti nazivaju se „makronutrijenti“. Potrebni su nam ugljikohidrati kako bismo napajali svoje tijelo, potrebni su nam proteini da bi svi mišići i žlijezde bili zdravi, a potrebne su nam i masti za proizvodnju hormona i za zdrav živčani sustav.

Ugljikohidrati uključuju šećere poput stolnog šećera ili voćnog šećera, škroba poput krumpira ili kruha, a također i nešto što se naziva vlaknima. Potrebna su nam vlakna za zdrav probavni sustav, kako bi se usporio metabolizam šećera u krvi i održala razina kolesterola normalnom.

Bjelančevine dolaze uglavnom od mesa, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i ribe, ostalo povrće ima malo proteina. Svaki izvor proteina, osim što sadrži proteine, sadrži različite količine masti i ili ugljikohidrata.

Masnoće potiču iz ulja u povrću, orasima, sjemenkama i iz masnoće u životinja. Masti su potrebne u našoj prehrani iz nekoliko razloga. Masti nam pomažu da se osjećamo zadovoljno ili puno, oni pomažu u smanjenju upale i postoji nekoliko studija koja su pokazala da jesti dobar omjer dobre masnoće smanjuje rizik za nekoliko različitih bolesti. Većina životinjskih masti nije baš dobra za nas, osim ribe, pa su orasi, sjemenke i povrće obično najbolji izvor zdravih masti. Odabir nemasnih životinjskih proteina važan je kako bi se izbjeglo da sadržaj mesa bude zasićen masnoćom.


Odgovor 4:

Ugljikohidrati, proteini i masti nazivaju se „makronutrijenti“. Potrebni su nam ugljikohidrati kako bismo napajali svoje tijelo, potrebni su nam proteini da bi svi mišići i žlijezde bili zdravi, a potrebne su nam i masti za proizvodnju hormona i za zdrav živčani sustav.

Ugljikohidrati uključuju šećere poput stolnog šećera ili voćnog šećera, škroba poput krumpira ili kruha, a također i nešto što se naziva vlaknima. Potrebna su nam vlakna za zdrav probavni sustav, kako bi se usporio metabolizam šećera u krvi i održala razina kolesterola normalnom.

Bjelančevine dolaze uglavnom od mesa, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i ribe, ostalo povrće ima malo proteina. Svaki izvor proteina, osim što sadrži proteine, sadrži različite količine masti i ili ugljikohidrata.

Masnoće potiču iz ulja u povrću, orasima, sjemenkama i iz masnoće u životinja. Masti su potrebne u našoj prehrani iz nekoliko razloga. Masti nam pomažu da se osjećamo zadovoljno ili puno, oni pomažu u smanjenju upale i postoji nekoliko studija koja su pokazala da jesti dobar omjer dobre masnoće smanjuje rizik za nekoliko različitih bolesti. Većina životinjskih masti nije baš dobra za nas, osim ribe, pa su orasi, sjemenke i povrće obično najbolji izvor zdravih masti. Odabir nemasnih životinjskih proteina važan je kako bi se izbjeglo da sadržaj mesa bude zasićen masnoćom.